progIS je informatička tvrtka, osnovana 1994. godine, u privatnom vlasništvu od osnivanja. Tvrka se bavi pružanjem informatičkih usluga na području programske opreme, računalnih mreža i sistemske podrške. Osnovna je djelatnost i usmjerenje poduzeća prema poslovnoj programskoj opremi, kako standardnoj koja riješava pitanja informatizacije poduzeća, tako i specifičnoj koja se izrađuje prema zahtjevima korisnika. Poduzeće progIS usmjereno je prema trajnom poslovnom povezivanju sa svojim korisnicima pružajući im cjelovite usluge na području informatičkih tehnologija.
Cilj tvrtke je u potpunosti zaokružiti informatičku ponudu pružajući kupcima cjelovita poslovna rješenja u svrhu donošenja kvalitetnijih poslovnih odluka, ubrzavanja procesa odlučivanja, upravljanja projektima i sl..
Nadgradnja svih ovih procesa je i korištenje BI ( Business Inteligence ) i Internet servisa za koji između ostalog uključuju i elektroničku trgovinu koja je povezana s poslovnom aplikacijom, u svrhu pospješenja poslovnih procesa, lakšeg pristupa podacima, bržeg širenja tržišta i veće dostupnosti potencijalnim kupcima i korisnicima u marketinške ali i komercijalne svrhe.
Stalne inovacije i suradnja s renomiranim europskim tvrtkama ( Siemens ) na složenim projektima integracije s drugim programskim rješenjima ( povezivanje poslovne aplikacije s automatiziranim regalnim skladištem ), pokazuju da tvrtka progIS prati najnovija svjetska dostignuća i radi s najmodernijim razvojnim alatima.
Prateći razvoj suvremenih informatičkih tehnologija poduzeće progIS usmjereno je prema sljedećim strateškim ciljevima:
Svrha informatike danas nije preslikavanje papirnate tehnike vođenja poslovanja na novu napravu – računalo, jer takva primjena računala svakako ne opravdava velika ulaganja koja se danas polažu u informatiku. Imajuću u vidu stalno širenje tržišta, sve veće zahtjeve korisnika informacijskih sustava i relativno veliku konfekcijsku ponudu na tržištu, ideja je bila specijalizirati se za određene djelatnosti poslovanja i u tom segmentu težiti što većem usavršavanju i ponuditi kvalitetnu i pouzdanu poslovnu programsku opremu koja će korisniku pružiti cjelovit informacijski sustav za upravljanje, kontrolu, praćenje i vrlo detaljnu analizu svih segmenata poslovanja na jednom mjestu i unutar jednog poslovno informatičkog sustava.
Razvoj suvremenog gospodarstva u uvjetima potreba za stalnim jačanjem konkurentnosti, kvalitete i efikasnosti sve izraženije nameće pitanje donošenja odluka na temelju pravodobnih i točnih informacija, a kvalitetan informacijski sustav je temeljna strateška potreba svakog oblika gospodarstvenog ali i ostalih društvenih djelovanja.
Informatika je danas multidisciplinarna djelatnost i bez zajedničkog i interaktivnog sudjelovanja niza stručnih profila, tehničkih, ekonomskih, obrazovnih, nije moguće postaviti ispravnu koncepciju informatizacije poslovnih procesa i proizvesti kvalitetan i primjenjiv ERP sustav. Iskustvo rada u velikim svjetskim sustavima ali i uspješan razvoj i implementacija vlastitih proizvoda nameću pitanje s kojim se susreću sva mala gospodarstva – razuman omjer neovisnosti i ovisnosti. Gotovi svjetski ERP proizvodi i njihova primjena ovisna je o opredjeljenosti domaćeg gospodarstva ali je često nužna. Ipak kvalitetni domaći proizvodi moraju biti neizbježna potreba svakog gospodarstva i zbog toga je bitan ključ njihova uspjeha ispravna koncepcija koja će garantirati kvalitetu, pouzdanost i primjenjivost.
Da bi preživjele u današnjem poslovnom svijetu, poduzeća moraju biti vrlo prilagodljiva. Povećani pritisci konkurencije, stalne nove potrebe kupaca zahtjevaju brze, sigurne i odlučne poslovne odgovore. U isto vrijeme tržište prisiljava mnoge da rade više s manje ljudskih resursa i sve to uvjetuje poduzeća da istražuju nove puteve i skraćuju vrijeme potrebno za realizaciju proizvoda na tržištu. U takvim okolnostima sve veću važnost dobiva informatički sustav o kojem poduzeća postaju sve više ovisna adaptirajući se na stalne promjene u današnjem poslovnom svijetu.
Informacijski sustav danas ima stratešku ulogu i sve je više usmjeren objedinjavanju svih poslovnih funkcija poduzeća. To znači da su danas od manjeg značenja aplikacije kakve su se proizvodile u prošlosti, koje su radile na razini odjela ili grupe npr. informatizacija knjigovodstva i promatranje informatičkog sustava i poslovanja isključivo s aspekta knjigovodstvenih podataka.
Zadatak današnje informatike je prodrijeti na sva mjesta unutar poduzeća gdje se generiraju bilo kakvi podaci značajni za poslovanje poduzeća kao cjeline. Računalo na taj način postaje radno mjesto:
– podaci se više ne prepisuju ili unose naknadno, već se generiraju u trenutku nastanka i istoga su trenutka dostupni svim drugim sudionicima sustava
– poslovi su zadani u slijedu kako ne bi došlo do propusta u unosu poslovih događaja
– poslovi su zadani kroz procedure koje su moraju poštivati bez mogućnosti pojedinačne procjene i volje nego ih informatički sustav kontrolira
Takav pristup informatizaciji poslovanja zahtjeva niz pretpostavki kako sa strane korisnika tako i sa strane proizvođača sustava.
Korisnik informacijskog sustava mora uložiti veliki početni napor pri uvođenju informacijskog sustava jer ovakav pristup informatici i njenoj primjeni u poslovnom procesu ne trpi površnost, neažurnost i puni smisao dobiva samo pri potpunoj pokrivenosti poslovnih događaja.
Proizvođač sustava pak, treba svakom od sudionika sustava pružiti potpunu udobnost u radu s računalom:
– jasno i prepoznatljivo sučelje za upis podataka,
– brz i pouzdan odziv programa,
– te prije svega omogućiti korisniku koji radi na određenom radnom mjestu jasnu identifikaciju s podacima koje vidi na zaslonu računala.
Naime, mnogi proizvođači u težnji za što većom integracijom funkcija sustava često pojedina radna mjesta opterećuju podacima koji za to radno mjesto nisu od nikakve važnosti (npr. mješanje knjigovodstvenih i operativnih podataka). Svaki od korisnika sustava u načelu mora funkcionirati kao zasebno neovisno radno mjesto, ali i kao dio cijelog lanca poslovnog procesa.
Pravilnim projektiranjem ključnih radnih mjesta i unosa svih potrebnih podataka u informacijski sustav baza podataka postaje skladište podataka koje dobro izveden informacijski sustav potom integrira i iz njih sublimira ono što je, naravno, prvi zadatak informatike u poslovnom svijetu: brzi i ažurni dostup do svih potrebnih i nužnih izvješća i analiza neovisno gdje su unešeni.
Ovakav pristup izgradnji informatičkog sustava sve više naglašava potrebu za izradom poslovnih aplikacija maksimalno prilagođenih korisniku (customer-designed), ali i od korisnika, naravno, zahtjeva fleksibilnost i prilagodljivost potrebama informacijskog sustava.
Zadatak svakog suvremenog informacijskog sustava poduzeća je da objedini sve mogućnosti koje današnja tehnologija pruža: nove strojne i sistemske tehnologije, globalno upotrebljive programe poput tekst procesora ili tabličnih kalkulatora, specifične poslovne aplikacije, te Internet. U izboru poslovne aplikacije korisnik se može opredijeliti za konfekcijski proizvod (tzv. off-the-shelf) kakvih je na tržištu mnogo i po niskim, pristupačnim cijenama. Ograničenja takvog pristupa nije potrebno detaljno objašnjavati.
Custom made informacijski sustav djeluje potpuno drugačije i u osnovi je potpuno prilagođen poslovanju svakog pojedinog korisnika i kontinuirano se prilagođava širenju poslovnih procesa i njihovom praćenju.
U razvoju prema budućnosti, želji što većeg zadovoljenja korisnika i praćenja suvremenih informacijskih tehnologija poslovne aplikacije ostvaruju rezultate na nekoliko strateških točaka:
a jedan od najbitnijih ciljeva informatike je baviti se budućnošću i implementacijom različitih statističkih metoda predviđanja.
Informacijski sustavi tako sve više naglašavaju stratešku ulogu informacijskog sustava u poziciji i uspjehu svakog poduzeća na tržištu, njegove sposobnosti da opstane u uvjetima jake konkurencije i da u cijelosti zadovolji svoje kupce.
Zaključak: Informatika i informatički sustavi danas su među najznačajnijim osloncima ljudskog djelovanja na svim razinama od obrazovanja do poslovanja ili državne uprave. Zbog situacije na tržištu i jake konkurencije među proizvođačima informatičke opreme u svim segmentima, danas je teško govoriti o standardizaciji ponude informatičkih sustava, što korisniku omogućuje veliki izbor rješenja pri izgradnji vlastitog informatičkog sustava. No zato s druge strane korisnik ima značajnu mogućnost standardizacije postupaka pri izboru informatičke opreme u svim segmentima koja će najbolje zadovoljiti njegove ciljeve i potrebe i učiniti da poslovne funkcije koje obavlja budu snažno podržane od informatičkog sustava.
Aplikativna programska podrška prilagođena korisniku, baze podataka i client/server rješenja, Internet i poslovna dokumentacija, njezino praćenje i analize i izvještaji među najosjetljivijim su točkama izgradnje jedinstvenog informatičkog sustava i zato je pri implementaciji takvih rješenja od izuzetne važnosti pridržavati se određenih strategija i postupaka. Korisnik pri tome svakako treba značajnu stručnu i savjetodavnu pomoć u vođenju, upravljanju i izvedbi projekta izgradnje informatičkog sustava.
Informatičke tvrtke kao izvođači informatizacije poduzeća moraju zauzeti stajalište da samo zajednički predani rad izvođača i korisnika pri svim koracima informatizacije kao i u svim segmentima lanca poslovnog procesa mogu rezultirati odgovarajućim efektima koje informatizacija mora postići i dostići. Informatika svakako ne može činiti čuda i ako organizacijski i disciplinom korisnik ne odgovori na izazove novog vremena. Informatizacija bez takvog načina poslovanja ne može postići uspjeh. Potrebno je shvatiti da samo točan podatak o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti poslovnog procesa i rezultata može poslovodstvu omogućiti donošenje ralevantnih i ispravnih poslovnih odluka.
Informatizacija je uspješna jedino i samo onda ukoliko poslovodstvo svakodnevno koristi podatke iz informativnog sustava i to ne isključivo knjigovodstvene podatke prošlosti, već relevantna izvješća nastala iz skladišta podataka poslovnog sustava exTra.